Radni sastanci u okviru projekta DILS

15. jul 2010.

Domove zdravlja u Valjevu i Osečini, koji su uključeni u zajednički projekat Ministarstva zdravlja, Ministarstva prosvete i Ministarstva rada i socijalne politike “Pružanje unapređenih usluga na lokalnom nivou-DILS”, danas su posetile prof. dr Snežana Simić, konsultantkinja na tom projektu i dr Natalija Petrović, asistentkinja za vulnerabilne grupe.

Na radnom sastanku kome su uz predstavnike Zdrravstvenog centra Valjevo prisustvovali i predstavnici lokalne samouprave i Zavoda za javno zdravlje, govorilo se o aktuelnostima u okviru projekta DILS, a najavljeno je i raspisivanje grantova za nove programe.



- Mali grantovi će biti raspisani već u septembru, tu je opredeljena značajna suma novca od oko 600 hiljada evra. U projektu učestvuju 42 lokalne samouprave koje su izabrane kao pilot područja. Raspisivanje malih grantova uključuje samo potrebe ranjivih populacionih grupa, a to su grupe stanovništva koje su po nekom osnovu osetljive, bilo u svom periodu rasta i razvoja, deca, žene u generativnom periodu, stari, bilo po etničkoj pripadnosti, to su Romi, bilo po tome što imaju posebne potrebe, to u hendikepirani, interno raseljena lica i neke druge osobe koje su u mnogo većoj potrebi za uslugama zdravstvene zaštite, a dostupnost tim uslugama im je smanjena. Mi bi pomoću ovih projekata želeli da im nekako povećamo dostupnost tih usluga i da ih približimo na taj način što davaoci usluga ne bi čekali da oni dođu kod njih, nego bi oni izlazili u susret njihovim potrebama, a da pri tom obezbedimo saradnju lokalne samouprave koja treba da preuzme tu odgovornost i da obezbedi održivost takvih programa u budućnosti. Tu nalazimo da je jako važno da se uključi i nevladin sektor koji će svojim kapacitetima doprineti da se realizuje nešto što država ne može, ili nema kapacitete ili uslove sama da realizuje – objasnila je prof. dr Snežana Simić, konsultantkinja na projektu DILS za ranjive grupe.



Nakon obilaska većine opština uključenih u projekat profesorka Simić kaže da je teška situacija u našoj zemlji kada su u pitanju ranjive populacione grupe, ali da ohrabruje spremnost lokalnih samouprava da se uključe u rešavanje njihovih problema.

- Mi smo obišli skoro celu Srbiju, opštine su vrlo spremne da preuzmu odgovornost, one se pripremaju za to, mnoge od njih su već locirale ili raspodelile finansijska sredstva za zdravstvene potrebe stanovništva na svojoj teritoriji, a mi smo iznenađeni koliko dobro su upoznati sa tim koje su potrebe i koje su njihove ranjive populacione grupe. Videli smo da se u velikom broju opština poklapaju mišljenja lokalne samouprave i mišljenja davalaca usluga, kao i nevladinog sektora, zato što smo imali jedan uputnik pa smo ista pitanja postavljali ključnim akterima na nivou lokalne samouprave, tako da su jedinstveni u tom stavu šta i koliko toga im je potrebno. Značajno je istaći da su potrebe mnogo veće nego što su mogućnosti za njihovo zadovoljavanje, ali mi smatramo da, ako sad pokrenemo ove projekte, ako sledeće godine obezbedimo sredstva za nastavljanje nekih najboljih ili najuspešnijih, da će se lokalna samouprava osposobiti i da će uključiti i nevladin sektor, a tu je Valjevo dobar primer, ne samo da se prepoznaju potrebe, već i da se bolje organizuju i da vode računa o tim grupama. Najčešće su to stari, posebno u seoskim područjima, stari koji su polupokretni ili nepokretni, zavisni od tuđe nege i pomoći, a gde nema dovoljno vozila ili patronažnih sestara ili domovi zdravlja imaju neke normative koje u tom slučaju ne mogu da ispune, znači nemaju dovoljan broj stanovnika da bi osnovali neke službe koje su jako važne kao što je služba kućne nege da bi pomogli takvim osobama. Veliki je i problem hendikepiranih, posebno dece sa posebnim potrebama, puno opština prepoznaje mlade i to su nerazvijene opštine sa visokom stopom nezaposlenosti, gde smo videli da je veliki problem alkoholizam i oni su to prepoznali, tako da će dosta njih praviti savetovališta, grupe za odvikavanje od alkohola i sprovoditi zdravstveno-vaspitne aktivnosti. Neke opštine još uvek imaju kolektivne izbegličke centre i to prepoznaju kao ozbiljan problem, puno opština ima neosiguranih lica pa smo mislili da neke od njih mogu da iskoriste sredstva da te ljude uvuku u sistem, tako da zaista nije sjajna situacija u Srbiji, širi se broj ljudi koji su u stanju zdravstvenih potreba i koji su po nekoj osnovi vulnerabilni, a ima onih gde se kumulativno nagomilava taj rizik po nekoliko osnova, gde su i stari, i žene, i siromašni, samohrani, i negde su u nekom ruralnom području. Tužna je slika, nisu to velika sredstva po jednoj opštini, ali verovatno će pomoći da se nešto bar malo promeni – smatra prof. dr Snežana Simić.

 
< Prethodno   Sledeće >

Anketa

Da li redovno idete na preventivne preglede?
 
Prevencija karcinoma debelog creva
Prevencija karcinoma grlića materice

Brojač poseta

Ukupno posetilaca: 111534

Ko je online

Trenutno je 2 gostiju na vezi
Izaberite lekara
Vrujci
pošalji
Akreditacija
www.kapitacija.org
Dom zdravlja Valjevo

www.zcvaljevo.co.yu

 


Novi grip