Obeležen Svetski dan borbe protiv tuberkuloze

Zajedničkom akcijom Zavoda za javno zdravlje Valjevo, Службе polivalentne patronaže Doma zdravlja Valjevo i Crvenog krsta Valjevo, juče je na Gradskom trgu obeležen 24. mart – Svetski dan borbe protiv tuberkuloze. Podelom brošura i razgovorom sa prolaznicima, akteri ove zdravstveno promotivne aktivnosti želeli su da podignu informisanost i svest građana o značaju ranog otkrivanja tuberkuloze, pravovremenog započinjanja lečenja, sprečavanja daljeg širenje bolesti, ali i životnih stilova i higijensko-dijetetskog režima koji mogu doprineti da do bolesti uopšte ne dođe.

U čitavom svetu od ove bolesti umre 1,5 miliona ljudi, a oboli od 8 do 10 miliona. Od svih slučajeva na evropskom tlu 80 odsto je u zemljama bivšeg Sovjetskog saveza i Rumunije. Što se tiče Srbije incidenca polako pada: 2003. godine bio je 41 oboleli na sto hiljada, a sada je taj broj znatno manji i imamo 17 obolelih, dok je cilj da se spusti na 14. Kolubarski okrug je iznad republičkog proseka sa 25 obolelih na sto hiljada stanovnika, ali taj broj je u opadanju, zahvaljujući prevenciji i edukaciji. Tuberkuloza je zarazna bolest koju izaziva bakterija (bacil) tuberkuloze. Infekcija se prenosi vazduhom, izuzetno retko na drugi način. Najvažniji izvor prenošenja infekcije su bolesnici sa plućnom tuberkulozom. Kada osoba sa nelečenom zaraznom tuberkulozom pluća kašlje, kija, smeje se ili govori, ona izbacuje u vazduh bacile zajedno sa kapljicama pljuvačke. Ove veoma male čestice dugo lebde u vazduhu i do prenošenja infekcije dolazi kada druga osoba udahne zarazne kapljice sa bacilima tuberkuloze.

Ako osoba ima dobru otpornost organizma, infekcija sa udahnutim bacilima se savlada u začetku i do bolesti najčešće i ne dolazi. Svega 10% inficiranih osoba će se kasnije u toku života razboleti od tuberkuloze, a najčešći razlog je pad otpornosti organizma izazvan stresom, neurednim životom, neuhranjenošću, lošim uslovima života, alkoholizmom, nekom dugotrajnom bolešću, HIV infekcijom, itd.Tuberkuloza se može pojaviti u bilo kom delu tela, ali najčešće se javlja u plućima. Najčešći simptomi plućne tuberkuloze su kašalj, nekad sa pojavom krvi u ispljuvku, povišena temperatura, noćno znojenje, gubitak apetita, mršavljenje i opšti osećaj slabosti. Dijagnoza tuberkuloze se postavlja na osnovu kliničkih i radiografskih nalaza, posebno rentgenskog snimka pluća, a potvrđuje se mikroskopskim nalazom bacila u biološkim materijalima i rastom kolonija bacila tuberkuloze na kulturama.